Ratni – strana 4/9
P
Film
1956
Pod Sumnjom
Iako pripada bogatoj brodovlasničkoj porodici, Andro Narančić se pridružio pokretu otpora. Zato je završio u zarobljeničkom logoru u južnoj Italiji.U leto 1943 uspeva pobeći iz njega, zajedno sa trojicom meštana.Andro jedini uspeva preživiti i vraća se u rodni gradić na jednom od dalmatinskih otoka. Tamo ga sumnjiće da je sarađivao sa okupatorom i da je pušten zbog dobrog vladanja. Zane Moro, vršilac okupatorske vlasti i jedan muž od jedne od njegovih tetaka, ishodio je Andrino puštanje iz logora, međutim, mladić je pobegao pre nego što je stiglo pomilovanje. Moru nije u interesu da se sazna za Androv beg, pa širi glasine da je pušten iz logora, a ni mesni članovi pokreta otpora, sumnjičavi su prema Andri zbog njegovog građanskog porekla. Andro se uspeva probiti na oslobođenu teritoriju uz pomoć njegove devojke učiteljice Veronike, međutim, komandant partizanskog odreda Šiba ljubomoran zbog Andrine veze s Veronikom, nastoji ga obrukati..
P
Film
1959
Pet Minuta Raja
Ovo je priča o Lucijanu i Stevanu, dvojici jugoslovenskih zarobljenika, koji su jednog jutra pred kraj 2 svetskog rata pošli na stravičan posao: demontiranje neeksplodiranih avionskih bombi. Dok SS-ovci čekaju napolje, u zaklonu, njih dvojica ulaze u raskošnu vilu penzionisanog nemačkog generala Von Šlankesa i tu neočekivano dožive svojih pet minuta.Sticajem okolnosti, njima se pridružuje..
Z
Film
1949
Zastava
Balerina Marija, na svečanoj akademiji u čast Dana republike, razgovara sa svojim mlađim kolegicama i govori im kako joj nije žao što nije nastupala prethodne tri godine, jer je to vrijeme provela u partizanskoj oslobodilačkoj borbi, a to je mnogo važnije i sadržajnije od puke igre u pozorištu. 1942. godine ona je nastupala u Hrvatskom državnom kazalištu i jedva je uspijela da se odbrani od zavodničkih nasrtaja ustaškog satnika Vuksana. Kada je bila u posjeti kod svoje majke u Karlovcu, bila je svjedok jedne ustaške akcije zastrašivanja stanovnika. Akcija nije uspjela jer se, mladi partizan uspjeo izvući iz obruča i pobjeći sa otetom partizanskom zastavom. Marija više ne može živjeti u takvom svijetu i odlučuje da se pridruži kalničkim partizanima..
T
Film
1957
Tudja zemlja
Nakon kapitulacije Italije, jedna mala grupa italijanskih vojnika, bežeći iz Sandžaka, prelazi Drinu i ulazi u bosanske šume. Nošeni željom da se domognu svoje kuće, lutaju opustošenim krajevima i doživljavaju istinu o ratu koja im je do tada bila nepoznata. Najbolji među njima nalaze snage da pomognu tuđem narodu u borbi za slobodu dok drugi nastavljaju putem zločina..
S
Film
1966
Sretni Umiru Dvaput
Sretni umiru dvaput je jugoslavenski crno-bijeli ratni film snimljen 1966. godine u režiji Gojka Šipovca. Radnja se događa 1943. godine u planinama Istočne, između bitke na Neretvi i bitke na Sutjesci i prikazuje grupu partizana koja se našla razdvojena od svoje brigade nakon što su, prelazeći u rijeku, upali u četničku zasjedu..
S
Film
1961
Solunski atentatori
Solunski atentatori (mak. Солунските атентатори) je jugoslavenski crno-bijeli historijski snimljen na makedonskom jeziku u režiji Žike Mitrovića. Radnja se temelji na istinitim događjima koji su se godine 1903. zbili u Solunu, tada pod vlašću Osmanskog Carstva, a neposredno pred izbijanje Ilindenskog ustanka. Protagonisti su grupa mladih radikalnih revolucionara rodom iz današnje Makedonije koji, pod uticajem anarhističkih ideja, izvode seriju bombaških napada protiv stranih brodova, banke, pošte i električne centrala, a kako bi skrenuli pažnju međunarodne javnosti na ugnjetavanje makedonskog stanovništva od strane osmanske vlasti..
P
Film
1966
Pogled U Zjenicu Sunca
Pogled u zjenicu sunca je jugoslavenski crno-bijeli ratni film sniman 1966. godine u režiji Veljka Bulajića. Radnja se odvija za vrijeme Drugog svjetskog rata i prikazuje kako se za vrijeme neprijateljske ofanzive mala grupa partizana oboljelih od tifusa našla okružena neprijateljem i odsječena od svojih drugova, te kako im prijeti zima i glad. Pogled u zjenicu sunca predstavljao je svojevrsni odmak u Bulajevićevoj filmografiji, s obzirom da su se umjesto filmskog epa ratna zbivanja prikazivala s niskim budžetom, odnosno u obliku gotovo komorne drame i stilu bliskom tadašnjim evropskim art filmovima..
N
Film
1959
Noci i jutra
Radnja filma je inspirisana stvarnim događajima vezanim za Mostarski partizanski odred tokom 2 svetskog rata. U toku ofanzive komandant partizanskog odreda je prilikom jednog izviđanja s nekoliko boraca pao neprijatelju u ruke. Jedna partizanska desetina, preobučena u nemačke uniforme, oslobodila je iz zatvora svoje drugove, ali bez komandanta jer je on ubijen. Partizan Zira..
K
Film
1967
Kaja, ubit cu te!
Dolazak rata i radikalnih političkih podela unese nemir u idilični dalmatinski gradić. Dojučerašnji prijatelji počinju životno ugrožavati jedni druge, tako i Piero, koji je postao crnokošuljaš, dolazi u sukob s dobrodušnim vlasnikom prodavnice Kajom, koji je saradnik pokreta otpora..
D
Film
1966
Do pobede i dalje
„Do pobede i dalje“ (mak. До победата и по неа) je jugoslovenski crno-beli ratni film snimljen 1966. godine u režiji Živorada Mitrović, a po scenariju Simona Drakula. Radnja se dešava pred kraj Drugog svetskog rata u malom makedonskom mestu koga su partizani oslobodili od bugarskih snaga, te se suočavaju sa pitanjem kako se postaviti prema zarobljenim vojnicima, ali meštanima koji su podržavali neprijatelja..
C
Film
2009
Crnci
Jedan slavonski grad, vjerojatno Osijek, tijekom primirja potpisanog usred rata u Hrvatskoj. Ivo je vođa hrvatske paravojne formacije "Crnci" koji je u vrlo zategnutim odnosima sa nekim svojim članovima. Njihov ured se nalazi u jednoj zgradi u kojoj su u garaži mučili i ubijali ljude, vjerojatno srpske nacionalnosti optužene za izdaju države. Jedan pripadnik jedinice, Franjo, ne može više podnijeti krivnju zbog zlodjela koje je vidio u garaži. Pošto ne želi prihvatiti primirje, Ivo sa nekoliko pripadnika jedinice uzima Barišića, čovjeka koji tvrdi da je stručnjak za detonacije, iz zatvora kako bi zajedno izveli jednu akciju izvlačenja tijela poginulih suboraca na okupiranom teritoriju. Prelaze liniju bojišnice ali se izgube u šumi. Kada Ivo saznaje da Barišić nema pojma o detonacijama i da je samo lagao kako bi ga izvadio iz zatvora, dolazi do eskalacije nasilja: Ivo upuca Barišića, a Franjo njega i ostale pripadnike jedinice..
H
Film
2023
Heroji Halijarda
Ratna drama inspirisana najvećom pojedinačnom akcijom spasavanja oko 508 američkih i drugih savezničkih pilota iza neprijateljskih linija u istoriji svetskog vazduhoplovstva koja se odigrala na improvizovanom aerodromu u selu Pranjani u podnožju Suvobora uz logističku podršku Jugoslovenske vojske u otadžbini pod komandom Draže Mihailovića 1944. godine, poznatom po kodnom imenu operacija Halijard..
P
Film
1996
Putovanje tamnom polutkom
Troje ljudi na putu za Gospić tokom hrvatskog rata za nezavisnost, od kojih svaki putuje iz ličnih razloga..
N
Film
2000
Nebo, sateliti
Film je nadrealan i odudara od ostalih filmova u hrvatskoj kinematografiji. Vrijeme radnje je početak Domovinskog rata u Hrvatskoj. Radnja se zbiva na nekom križanju usred polja gdje se odvija se razmjena zarobljenika. Gomila ljudi koju čine brojni vojnici, pripadnici raznih humanitarnih organizacija i europskih promatrača. U jednom od kamiona je neki čovjek bez imena i prezimena..
N
Film
1961
Ne ubij
Ne ubij (francuski: Tu ne tueras point; italijanski: Non uccidere) je francusko-italijansko-jugoslavenski igrani film snimljen 1961. u režiji Claudea Autanta-Lare. Radnja se temelji na stvarnim događajima, i smještena je u Francusku neposredno nakon drugog svjetskog rata. Protagonist je mladi Francuz koji je zbog dosljednog tumačenja vlastitih kršćanskih uvjerenja o neubijanju odbio služiti vojni rok te je zbog toga uhapšen; suđenje čeka u zatvoru gdje ćeliju dijeli s mladim njemačkim sjemeništarcem koji je nekoliko godina ranije kao pripadnik Wehmrachta po naređenju strijeljao francuske partizane te mu se sudi kao ratnom zločincu..
K
Film
1954
Koncert
Koncert je jugoslavenski film Branka Belana iz 1954. godine, snimljen u produkciji Jadran filma iz Zagreba. Scenarij za film je prema Belanovom sinopsisu napisao književnik Vladan Desnica, ali se Belanova završna verzija filma u velikoj mjeri razlikuje od Desničina scenarija. Direktor fotografije bio je Oktavijan Miletić. Film je naišao na neodobravanje tadašnjih komunističkih vlastodržaca te, iako nikada zabranjen, zapečatio dalju filmsku karijeru Branka Belana. Međutim, nakon par decenija, u nešto "opuštenijoj" atmosferi, ponovno je pronađen i stekao kultni status među filmofilima, te bio proglašen jednim od najboljih ostvarenja jugoslavenske kinematografije..
K
Film
1971
Klopka za generala
Klopka za generala je jugoslovenski igrani film snimljen 1971. godine u režiji Miomira Stamenkovića. Scenario, koji su napisali Dragan Marković i Luka Pavlović se temelji na istinitim događajima u Srbiji neposredno posle završetka Drugog svetskog rata, odnosno prikazuje akciju kojom je OZNA, tajna policija novouspostavljene komunističke Jugoslavije na prevaru uhvatila vođu četničkog pokreta Dražu Mihailovića. Film je u nekim detaljima predstavljao otklon od istorijskih činjenica, pa je tako lik četničkog komandanta temeljenog na stvarnom Nikoli Kalabiću, a koga u filmu glumi Ljuba Tadić, dobio ime "Ras". Deceniju kasnije, iste događaje će sa daleko više brige o autentičnosti prikazati televizijska dokudrama Poslednji čin..
G
Film
1966
Glineni Golub
Glineni golub je jugoslavenski crno-bijeli ratni film snimljen 1966. godine u režiji Svetomira Tome Janića. Scenario su pisali Janić i Đorđe Lebović, a radnjom je smješten u Sarajevo za vrijeme Drugog svjetskog rata. Protagonisti su dva mlada željeznička radnika koja se žrtvuju kako bi pomogli pokretu otpora protiv njemačkog okupatora..
P
Film
1965
Provereno nema mina
Provereno nema mina rus. Проверено — мин нет) je sovjetsko-jugoslavenski crno-bijeli ratni film snimljen 1965. u režiji Jurija Lisenka i Zdravka Velimirovića. Radnja se događa pred kraj Drugog svjetskog rata, kada 1944. godine Crvena armija i jugoslavenski partizani zajedno oslobađaju Beograd, a potom zajedno deaktiviraju bombe i druge eksplozivne naprave ostavljene od Nijemaca..
K
Film
1996
Kako je poceo rat na mom otoku
Iako je bio jedan od prvih filmova koji su zauzeli humoristički stav prema nasilnom raspadu Jugoslavije, ovaj film je djelimično zasnovan na stvarnim događajima koji su se odvijali u septembru 1991. Nekoliko mjeseci pošto se Hrvatska odvojila od Jugoslavije, federalne vojne ustanove su još uvijek prisutne, a prethodno regrutovani hrvatski vojnici su u njima. Jedna takva ustanova je i garnizon na malom dalmatinskom ostrvu, kojim komanduje major Aleksa Milosavljević. Opkoljen lokalnom milicijom, major Aleksa prijeti da će raznijeti sklonište municije sa pola ostrva..
F
Film
1952
Frosina
Frosina je samo jedna od mnogobrojnih makedonskih žena kojima je muž, zbog ekonomske situacije morao da ode u emigraciju. Brak ne donosi radost osnivanja porodice, već samo muku i usamljenost. Povremene posete njenog muža završavaju se porođajem, a deca, zbog uslova u kojima žive rano umiru. Jedino Klime preživljava sve teškoće surovog života. Raste i druži se sa starijim ribarima, a muče ga svi problemi koje muče mlade u njegovom uzrastu. Klime upoznaje Krsta koji ga polako pridobija za svoju stranu, i on postaje, na početku samo simpatizer partizanskog pokreta, a zatim se i sam pridružuje partizanima..
C
Film
1999
Cetverored
Kronika stradanja Hrvata u Bleiburškom polju i na Križnom putu kojim su zatočenici prošli poslije završetka rata. Film prikazuje atmosferu u Zagrebu pred dolazak partizana i pozornost usmjeruje na sudbinu skupine glumaca HNK koji odlučuju da s dijelovima poražene vojske odu u izbjeglištvo. Njihove sudbine isprepleću se sa sudbinama vojnika i civila na putu do Bleiburga..
B
Film
1949
Barba Zvane
Seljaci u Istri, kako bi pomogli partizanima šalju kao svoju pomoć deset grla stoke izgladnjelim partizanima u Gorskom Kotaru. Stoku treba da potjera Barba Žvane, koji, služeći se raznim lukavstvima, savladava sve prepreke i opasnosti na svom putu i uspijeva je dovesti u Gorski Kotar. On se tada i priključuje partizanima. Po završetku rata, 1945. godine Istra je slobodna, a na čelu kolone partizana i oslobodilaca, u svoje selo, pobedonosno ulazi i sam Barba Žvane..
T
Film
1965
Tri
Tri priče su smeštene na početak, sredinu i kraj Drugog svetskog rata. U sva tri junaka filma mora da prisustvuje smrti ljudi koji mu se sviđaju..
O
Film
1959
Osma Vrata
Radnja filma smeštena je u Beogradu za vreme nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu. Glavni lik je Predrag Simonović, koga tumači Milivoje Živanović i on je profesor koga se politika i rat ne tiču, ali sticajem okolnosti dolazi do liste pripadnika pokreta otpora i postaje umešan. Krije beležnicu koju mu je stavio u džep ranjeni ilegalac bežeći od policije. Beležnica sadrži imena..
K
Film
1962
Krst Rakoc
Krst Rakoc je jugoslavenski crno-bijeli film snimljen 1962. godine u režiji Živka Ristića. Po žanru je drama, a scenario je pisao Dušan Savković. Radnja se događa u jednom metohijskom selu gdje dolazi grupa radnika kako bi raščistila šikaru, a pri čemu dolazi sukob sa dijelom lokalnog stanovništva. U filmu je svoj glumački debi imala poznata makedonsko-romska pjevačica Esma Redžepova, koja je također izvela nekoliko pjesama, kasnije izdanih kao album..
J
Film
1967
Jutro
Rat je ostavio duboke tragove u ljudima. Prolazeći kroz različite sukobe prvih dana mira i obračunavanja sa bivšim saradnicima okupatora i streljanja izdajnika, a nekadašnji ratnik otkriva da i mir nije bez ubijanja. Bivši vojnik nastavlja sa ubijanjem, čak i u vreme mira. Tako da se rat nastavlja kao njegova unutrašnja borba i borba sa ljudima oko njega..
B
Film
2014
Broj 55
Radnja filma temelji se na istinitom događaju uoči jeseni 1991. godine u selu Kusonje, blizu Pakraca. Mala skupina hrvatskih vojnika odlazi u ophodnju improviziranim oklopnim vozilom vlastite izrade. U Kusonjama upadaju u zasjedu, njihovo vozilo je onesposobljeno, a oni su prisiljeni sakriti se u obližnju kuću koja nosi kućni broj 55, po čemu je film dobio naslov. Njihov otpor udruženim..
A
Film
1958
Aleksa Dundic
Februarska revolucija potresa Rusku Imperiju i Srpski dobrovoljački korpus. Vojnici počinju da dezertiraju iz korpusa i pridružuju se jedinicama Crvene garde. Jedan od njih je i Aleksa Dundić, dobrovoljac i poručnik Srpskog dobrovoljačkog korpusa, koji odbija da služi vladu Aleksandra Kerenskog. Njegov odred. Zajedno sa svojim odredom se proslavlja u Buđonijevoj konjici u borbama protiv Belih, na čiju stranu je prešao Pavle Hodžić, njegov bivši saborac iz SDK..
V
Film
1985
Vreme leoparda
Vreme leoparda (port. O Tempo dos Leopardos) je jugoslovensko-mozambički igrani film snimljen 1985. godine u režiji Zdravka Velimirovića. Protagonisti su mozambički domorodac i Portugalac koji su kao deca u Mozambiku pod portugalskom kolonijalnom vlašću bili najbolji prijatelji, ali koji se 1971. godine, za vreme rata za nezavisnost nalaze na suprotnim stranama..